+385 1 5620 921

info@solmed-clinic.com

Hruševečka 1

10 000 Zagreb

Izbacite ugljikohidrate i riješite se kroničnog umora!

Dr. sc. Ivan Kruljac - Kronični umor

Izbacite ugljikohidrate i riješite se kroničnog umora!

Svakog dana se osjećate umorno, jedete jedan ili dva obroka dnevno nakon kojeg se potpuno isključite i zaspete pred televizorom. Osjećate da vam nedostaje energije i pomislite da ste možda bolesni. Javljate se svom liječniku koji vas između ostalih pretraga šalje izmjeriti protutjela i hormone štitnjače. Nakon toga moguća su dva scenarija: 

  1. Vjerojatnost je oko 20% da u rukama držite sljedeće rezultate pretraga: protutjela na antigene štitnjače su povišena, a TSH je tek blago prešao gornju granicu referentnog intervala. Tada u istom trenutku osjetite zabrinutost pošto nalazi nisu dobri, no ujedno i olakšanje jer ste ipak pronašli uzrok kroničnog manjka energije. Nakon toga počinje potraga za rješenjem problema, uglavnom kod endokrinologa ili kod drugih doktora koji se bave štitnjačom, koja često završi u slijepoj ulici.
  2. Vjerojatnost je oko 79% da će nalazi protutjela i hormona štitnjače, ali i svih drugih nalaza biti potpuno uredni, nakon čega ćete najvjerojatnije opet završiti kod endokrinologa ili doktora koji se „bave štitnjačom“ i gotovo sigurno završiti u slijepoj ulici. Samo 1% vas će doista imati neki loš laboratorijski nalaz koji će objasniti zašto se osjećate umorno, nakon čega će uslijediti dodatna dijagnostička obrada.  
    Uglavnom, već smo prethodno razjasnili da štitnjača nema nikakve veze s manjkom energije kao simptomom koji muči brojne pacijente. Glavni krivac je inzulinska rezistencija koja je posljedica višegodišnjeg stresa, neredovitih obroka i hrane koja sadrži previše ugljikohidrata. Napominjem kako nije neophodno da imate višak kilograma, a da imate inzulinsku rezistenciju! Osim toga što vas inzulinska rezistencija čini umornim, u organizmu je već davno počela štetno djelovati na brojne organske sustave pa tako i na štitnjaču, u kojoj je potaknula autoimunu reakciju zbog koje su porasla protutjela. No isto tako je zamastila vašu jetru zbog koje ne možete smršavjeti, smanjuje snagu mišića zbog čega ne možete vježbati, a prema novim istraživanjima štetno djeluje i na vaše živčane stanice zbog čega ste bezvoljni i „najbolje“ se osjećate u kauču ispred televizora. 
    Bit ćete šokirani ako vam kažem da medicinska struka još uvijek nema objašnjenje što točno znači inzulinska rezistencija, da li ju treba liječiti niti kako ju možemo sigurno i učinkovito liječiti. Dodatno, nema niti jasnih preporuka kako se postavlja dijagnoza inzulinske rezistencije. Znamo da je mjerenje inzulina i glukoze natašte, uz izračunavanje HOMA indeksa dobar parametar kojim se inzulinska rezistencija definira. No manje je jasna definicija koja se odnosi na test opterećenja glukozom (OGTT). Načelno možemo zaključiti da ukoliko imate HOMA indeks > 2.5 imate inzulinsku rezistenciju. No ako je HOMA indeks <2.5, bilo bi uputno učiniti 2-satni test opterećenja glukozom ili test opterećenja miješanim obrokom, tijekom kojih se mjeri glukoza i inzulin. Ukoliko inzulin poraste >50 IU/L, vrlo vjerojatno imate inzulinsku rezistenciju.
    Osim što se zbog nje osjećate umorno, znamo da dugoročno inzulinska rezistencija ima cijeli niz loših učinaka: veća vjerojatnost oboljevanja od šećerne bolesti, neredovit menstrualni ciklus i neplodnost, povišen krvni tlak, stvaranje plakova u krvnim žilama (ateroskleroza), veća vjerojatnost za bolesti živčanog sustava, a vjerojatno i veća šansa za razvoj zloćudnih tumora. Iako ne postoje jasne smjernice kada i kako liječiti inzulinsku rezistenciju, ja bih se osobno volio riješiti inzulinske rezistencije čak ako i nemam posebnih tegoba. Postoje lijekovi kojima se može smanjiti inzulinska rezistencija (metformin, pioglitazon). Polovica pacijenata koji uzimaju metformin, imaju samo riječi hvale. Navode da se bolje osjećaju, da su smršavili i nipošto ne žele prestati uzimati ovaj lijek. No drugoj polovici pacijenata ovaj lijek, iz do sada nedovoljno poznatih razloga, jednostavno ne odgovara. Objašnjenje treba tražiti u činjenici da metformin usporava rad mitohondrija. Mitohondriji su mini-elektrane u našim stanicama koje proizvode energiju pa je stoga i logično da neki ljudi osjećaju posljedice usporavanja svojih „elektrana“.
    No postoji jednostavna, priorodna i sigurna metoda koja je ujedno učinkovita u svih pacijenata: takozvana „low-carb“ prehrana (neki ju zovu i ketogena dijeta). „Low-carb“ podrazumjeva prehranu koja sadrži malu količinu ugljikohidrata s proporcionalno većim udjelom zdravih masti i proteina. Navedena prehrana preokreće naš metabolizam u sasvim drugom smjeru. Organizam prestaje energiju dobivati iz ugljikohidrata i počinje koristiti masti kao glavni izvor energije. Masne kiseline se razgrađuju u ketonska tijela, molekule koje su dvostruko manje od glukoze. Glukoza u većinu stanica može ući isključivo uz pomoć inzulina, no ketonska tijela ulaze u stanicu bez inzulina nakon čega se dalje pretvaraju u energiju. Dakle, kada koristimo masti za dobivanje energije, nije nam potreban inzulin i stoga se koncentracija inzulina u našem organizmu dramatično smanjuju, a samim time i nestaje inzulinska rezistencija. „Low- carb“ prehranom ne trebate paziti na kalorijski unos, možete se najesti do sitosti i pritom se odlično osjećati, jer ste dobili puno energije bez porasta inzulina u krvi. Ljudi koji imaju inzulinsku rezistenciju, pretili su i žele smršavjeti, to će i uspjeti s keto-dijetom, čak ako nastave unosti isti broj kalorija.
    Službene medicinske smjernice u ovom slučaju daju preporuke da je potrebno jesti sve, samo manje i češće. Novije spoznaje nam ukazuju da je taj stav potpuno krivi. Primjerice, ako jedete voće u međuobrocima, unijet ćete u organizam obilje fruktoze koji se može razgraditi jedino u jetri. Priljev veće količine fruktoze dodatno će zamastiti jetru i povećati inzulinsku rezistenciju. No ukoliko za međuobrok, ili čak glavni obrok, uzmete orašaste plodove koji uglavnom sadrže masti i proteine, potaknut ćete sintezu ketonskih tijela koja će nahraniti vaše stanice bez dodatnog lučenja inzulina. 
    Za kraj, mislim da vrijedi pročitati i članak koji je nedavno objavljen u magazinu The Guardian (https://www.theguardian.com/science/2020/mar/06/low-carb-diet-may-reverse-age-related-brain-deterioration-study-finds). Znanstveni su otkrili kako ketogena dijeta čuva naše živčane stanice, a toliko je moćna da čak može i obnoviti živčane stanice u pojedinim kroničnim neurodegenerativnim bolestima. Dakle, kada jedete low-carb prehranu zapravo jedete takozvanu „superfood“, koja vas čini jačima, boljima i izdržljivijima, a to nam svima treba u ovom modernom vremenu. I da, definitivno ćete manje razmišljati o svojoj štitnjači. A ako ponovite nalaze hormona štitnjače i protutjela, vidjet ćete da će se i oni normalizirati nakon ketogene prehrane. Low-carb je definitivno way-to-go!